Kornišćina: Rozdźěl mjazy wersijami
Inhalt gelöscht Inhalt hinzugefügt
Jo napórał bok z '{{infokašćik rěč |Barba=Indoeuropska |mjeno swójske=Kernewek, Kernowek abo Kernuak |mjeno serbske=Kornišćina |kraje=Wulka Britaniska |region=Korniska |rěčnic…' |
Keine Bearbeitungszusammenfassung |
||
Rědka 1: | Rědka 1: | ||
{{infokašćik |
{{infokašćik rěc |
||
| |
|Barwa=Indoeuropska |
||
| |
|mě swójske=Kernewek, Kernowek abo Kernuak |
||
| |
|mě serbske=Kornišćina |
||
|kraje=[[ |
|kraje=[[Wjelika Britaniska]] |
||
|region=[[ |
|region=[[Cornwall]] |
||
| |
|rěcnicy=3500 |
||
|klasifikacija=[[indoeuropske |
|klasifikacija=[[indoeuropske rěcy]] |
||
:[[keltiske |
:[[keltiske rěcy]] |
||
::[[kupowe keltiske |
::[[kupowe keltiske rěcy]] |
||
:::[[britanske |
:::[[britanske rěcy]] |
||
::::kornišćina |
::::kornišćina |
||
|družina pisma=[[ |
|družina pisma=[[łatyński alfabet]] |
||
|hamtska rěč= |
|hamtska rěč= |
||
|iso_639-1=kw |
|iso_639-1=kw |
||
Rědka 20: | Rědka 20: | ||
}} |
}} |
||
Klasiska '''kornišćina''' |
Klasiska '''kornišćina''' jo až do 18. stolěśa eksistowała. Słuša do swójźby [[keltiske rěcy|keltiskich rěcow]] a wužywaše se w [[Korniska|Korniskej]] w juhozapadnej Jendźelskej. Najebać najskerje falowaceje maćernorěčneje tradicije najskerje wot 18-eho lětstotka ženje njebě dozabyta, a wot 20. lětstotka zesylnja so prócowanja wo zasowožiwjenje, najbóle na bazy srjedźneje kornišćiny. Wokoło 3.500 ludźi kornisce rěči.<ref>Jendźelska wikipedija</ref> <ref>G. Sandercock, A very brief history of Cornish)</ref> |
||
== Žórła == |
== Žórła == |
Wersija z 15. februara 2012, 22:19
Kernewek, Kernowek abo Kernuak Kornišćina | ||
kraje | Wjelika Britaniska | |
region | Cornwall | |
powědarje | 3500 | |
znamjenja a klasifikacija | ||
---|---|---|
klasifikacija | indoeuropske rěcy
| |
rěcne kody | ||
ISO 639-1: |
kw | |
ISO 639-2: |
cor | |
ISO 639-3 (SIL): |
CRN | |
Klasiska kornišćina jo až do 18. stolěśa eksistowała. Słuša do swójźby keltiskich rěcow a wužywaše se w Korniskej w juhozapadnej Jendźelskej. Najebać najskerje falowaceje maćernorěčneje tradicije najskerje wot 18-eho lětstotka ženje njebě dozabyta, a wot 20. lětstotka zesylnja so prócowanja wo zasowožiwjenje, najbóle na bazy srjedźneje kornišćiny. Wokoło 3.500 ludźi kornisce rěči.[1] [2]